Kreativnost učitelja kao značajna kompetencija nastavničke profesije

31 Bognar Ladislav Bognar Branko 2007 Kreativnost učitelja kao značajna kompetencija nastavničke profesije Babi? Nada Kompetencije i kompetentnost uÄ�itelja Osijek SveuÄ�iliÅ¡te Josipa Jurja Strossmayera, UÄ�iteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska; Kherson State University Kherson, Ukraine 978-953-6965-11-3 fenomen kreativnosti, kreativnost učitelja, kreativnost učenika, poticanje kreativnosti, zajednice učenja Fenomen ljudske kreativnosti poÄ�eo se temeljitije istraÅ¾ivati u drugoj polovici proÅ¡log stoljeÄ�a. Od prvobitnog shvaÄ�anja da su kreativni samo neki odabrani pojedinci, a da veÄ�ina ljudi tu osobinu ne posjeduje doÅ¡lo se do shvaÄ�anja da je to jedna od temeljnih ljudskih karakteristika koja se moÅ¾e poticati i odgajati, ali isto tako i potisnuti i onemoguÄ�avati. Treffinger i sur. (2002,) razvrstali su znaÄ�ajke kreativnosti u Ä�etiri kategorije: (1) stvaranje ideja za koje je bitno divergentno miÅ¡ljenje, (2) produbljivanje ideja za koje je karakteristiÄ�no konvergentno miÅ¡ljenje, (3) osobine liÄ�nosti kao Å¡to su hrabrost i otvorenost za istraÅ¾ivanje novih ideja i (4) uvaÅ¾avanje vlastite intuicije.<o:p /> Kreativnost uÄ�itelja je pretpostavka razvoja kreativnosti uÄ�enika. Prema Horng i sur. (2005.) na kreativnost uÄ�itelja pored nekih osobnih karakteristika ima utjecaj vlastito djetinjstvo u kojem su odrastali i podrÅ¡ka i poticaji koje su imali prvenstveno od vlastitih roditelja. Pored toga djeluje vlastita posveÄ�enost poslu kojeg obavljaju, intrinziÄ�na motivacija koju nalaze u samom vlastitom kreativnom Ä�inu, ali i rezultatima koji su vidljivi u oslobaÄ�anju uÄ�eniÄ�ke kreativnosti.<o:p /> NaÄ�in Å¡kolovanja buduÄ�ih uÄ�itelja bitan je za razvoj kreativnosti uÄ�itelja, ali i za njihovo osposobljavanje kako bi i sami mogli koristiti nastavne strategije i oblike koji potiÄ�u i omoguÄ�avaju kreativno iskazivanje uÄ�enika. BuduÄ�i da sustav Å¡kolovanja koji su prethodno proÅ¡li Ä�esto nije bio u funkciji razvoja kreativnosti bitno je postupno uvoÄ�enje studenata u nastavu koja je bitno drugaÄ�ija od one na koju su navikli. Pored Å¡kolovanja moÅ¾da joÅ¡ i veÄ�e znaÄ�enje ima proces permanentne edukacije uÄ�itelja koja ne smije biti autoritarno dociranje i davanje uputa uÄ�iteljima nego proces vlastitog promiÅ¡ljanja posla koji obavljaju pri Ä�emu znaÄ�ajan oblik mogu biti zajednice uÄ�enja.<o:p />