ISBN:

Keywords:

Abstract:

Fenomen ljudske kreativnosti počeo se temeljitije
istraživati u drugoj polovici prošlog stoljeća. Od prvobitnog shvaćanja da su
kreativni samo neki odabrani pojedinci, a da većina ljudi tu osobinu ne
posjeduje došlo se do shvaćanja da je to jedna od temeljnih ljudskih
karakteristika koja se može poticati i odgajati, ali isto tako i potisnuti i
onemogućavati. Treffinger i sur. (2002,) razvrstali su značajke kreativnosti u
četiri kategorije: (1) stvaranje ideja za koje je bitno divergentno mišljenje,
(2) produbljivanje ideja za koje je karakteristično konvergentno mišljenje, (3)
osobine ličnosti kao što su hrabrost i otvorenost za istraživanje novih ideja i
(4) uvažavanje vlastite intuicije.
Kreativnost učitelja je pretpostavka razvoja
kreativnosti učenika. Prema Horng i sur. (2005.) na kreativnost učitelja pored
nekih osobnih karakteristika ima utjecaj vlastito djetinjstvo u kojem su
odrastali i podrška i poticaji koje su imali prvenstveno od vlastitih
roditelja. Pored toga djeluje vlastita posvećenost poslu kojeg obavljaju,
intrinzična motivacija koju nalaze u samom vlastitom kreativnom činu, ali i
rezultatima koji su vidljivi u oslobađanju učeničke kreativnosti.
Način školovanja budućih učitelja bitan je za razvoj
kreativnosti učitelja, ali i za njihovo osposobljavanje kako bi i sami mogli koristiti
nastavne strategije i oblike koji potiču i omogućavaju kreativno iskazivanje
učenika. Budući da sustav školovanja koji su prethodno prošli često nije bio u
funkciji razvoja kreativnosti bitno je postupno uvođenje studenata u nastavu
koja je bitno drugačija od one na koju su navikli. Pored školovanja možda još i
veće značenje ima proces permanentne edukacije učitelja koja ne smije biti
autoritarno dociranje i davanje uputa učiteljima nego proces vlastitog
promišljanja posla koji obavljaju pri čemu značajan oblik mogu biti zajednice
učenja.

• Tagged
• XML
• BibTex